Rama gubi izbore?

Rama gubi izbore?

Neizvesnost izborne trke u Albaniji biće (najverovatnije) rešena u nedelju 25. aprila. Predizborne ankete govore da bi, ako bi izbori bili održani danas (21. aprila) ujedinjena opozicija dobila 50 odsto glasova, a Socijalistička partija Edija Rame 45,5 odsto glasova. Najnovija anketa „govori“ da bi socijalisti u Tirani dobili blizu 50 odsto glasova. Narednih dana kampanju će sve stranke usmeriti prema skoro 20 odsto neopredeljenih birača.

Ankete pokazuju da bi 45 odsto građana želelo da Albaniju i dalje vodi Edi Rama, ali da je procenat onih koji smatraju da zemlju treba da vodi lider opozicije Ljuljzim Baša porastao sa 33 na 38 odsto.

Zanimljivo je da nova partija u Albaniji, stranka kosovskog premijera Aljbina Kurtija „Samoopredeljenje“, ima manje od 2 odsto simpatizera među biračima.

I pred ove izbore velika pažnja se u javnosti poklanja „prodaji glasova“. Umešala se i katolička crkva. Biskupi Katoličke crkve u Albaniji pozvali su građane da učestvuju na izborima i upozorili „ko proda glas, prodao je svoje dostojanstvo“. Oni zahtevaju garancije za poštene i transparentne izbore u kojima se „mora poštovati glas svakog građanina, kao i rezultati izbora“. Biskupi insistiraju da izbori odgovore na „izazove“ kao što su pandemija korona virusa, jačanje institucija, reforma pravosuđa, borba protiv korupcije, ali i zaustavljanje odlaska mladih u inostranstvo. Za kupoprodaju glasova biskupi kažu da je i to „velika rana koja mora nestati“. Tako je Katolička crkva Albanije ( iako ne učestvuje na izborima) javno „iznela svoj predizborni program“, koji je sličan programu opozicije.

Mediji u Albaniji iznose podatke da je danas otkrivena afera o kupovini glasova u okrugu Valjone u kojoj je učestvovao jedan turski državljanin za kojeg se navodi da je deo „gulenističke strukture u Albaniji“.

Izbori se, kako tvrde analitičari, obavljaju u specifičnim okolnostima – pandemija će sprečiti glasanje mnogih koji su zaraženi ili u izolaciji. Neće moći da glasa ni brojna dijaspora.

Edi Rama i njegovi socijalisti se na ovim izborima bore za treći mandat, dok opozicija koju predvodi Ljuljzim Baša, posle osam godina izvan vlasti, želi da vodi zemlju i obećava da će iskoreniti korupciju.

Predizborna kampanja se vodi bez velikih skupova ( zbog opasnosti od pandemije) pa se koriste društvene mreže i mediji preko kojih se poruke svode pre svega na beskompromisno kompromitovanje protivnika.

Socijalisti ističu svoj doprinos u izgradnji zemlje posle zemljotresa ( 26. novembra 2019.), ponose se vakcinacijom protiv korona virusa, infrastrukturnim projektima… Demokrate se fokusiraju na tešku ekonomsku situaciju, nezaposlenost, korupciju i kriminal…obećavajući promene i zaustavljanje propasti Albanije. Lider opozicije Baša je imao onlajn sastanak sa evropskim zvaničnicima, uključujući i Donalda Tuska. On je „zahvalio na podršci Evropke unije“ i postavio evropski put u centar svoje predizborne agende.

Opozicija nastoji da formira svenarodnu koalicuju protiv, kako kažu, „brutalnog autokratskog i arogantnog režima Edija Rame, jer Albanija više ne može da podnese siromaštvo i nepravdu“.Edi Rama je ukrao budućnost Albaniji“. Upoređuje se sadašnji trenutak sa rušenjem komunizma Envera Hodže. Opozicija smatra da je socijalistička partija zadržala sve komunističke osobine i ostala „rigidna autokratska kriminalna organizacija“. Ramu optužuju da je „učestvovao u prodaji telekoma na Kosovu, rasparčavanju i trgovini etničkih albanskih prostora, kriminalu i korupciji“… kao i da je saučesnik u aktuelnoj aferi non-pejper Janeza Janše…

Nakon odlaska Nikole Gruevskog (VMRO-DPMNE), Hašima Tačija (DPK), Mila Đukanovića (DPS), Bojka Borisova (Gerb) na red je konačno došlo vreme za političku kapitulaciju Edija Rame”, itiče se i u analizi slovenačkog IFIMES-a. U tom kontekstu se gleda i na učešće „Samoopredeljenja“, koje je osvojilo vlast na Kosovu. Rama smatra Kurtija kao regionalnog protivnika i zazire od njegovog učešća na izborima u Albaniji.

Međutim, i Kurti i Rama pojačavaju retoriku „Velike Albanije“ na šta se ne gleda blagonaklono na prostorima južno od Prokletija.

Hoće li doći do rotacije vlasti? Za tu opciju postoji nekoliko scenarija. Jedan je da se raspodela političke snage u Albaniji desi po modelu Bugarske, gde bi Edi Rama, poput Bojka Borisova, osvojio tesnu pobedu koja mu ne bi omogućila da formira vladu. Druga je – da opozicija preuzme vlast sa tesnom većinom. Treća – da se izborni rezultati „kroje“ na ulici – nemirima i demonstracijama… Sve tri mogućnosti uvode Albaniju u novu spiralu krize. Najvažnije je, tvrde poznavaoci prilika u ovoj zemlji, da se obezbedi mirna tranzicija vlasti, napominjući da Edi Rama neće „lako predati vlast“ u zemlji koja je već nekoliko godina politički polarizovana, privredno i institucionalno paralisana.