Preti rat između dve Koreje

Preti rat između dve Koreje

Severna Koreja ispalila je više od 200 granata u more blizu morske granice s Južnom Korejom, a stanovnicima dva južnokorejska ostrva naređeno da potraže sklonište zbog neodređene “situacije”. Oko 15 časova stanovnici su napustili skloništa. Nije bilo žrtava, niti „vojne ni civilne štete“, saopštili su južnokorejski vojni komandanti.
Južnokorejska vojska je odgovorila vatrom u sklopu, kako je rekla, „vojnih manevara“. Južnokorejski marinci su odgovorili izvođenjem popodnevnih vežbi bojeve vatre u Žutom moru, saopštilo je Ministarstvo odbrane Južne Koreje u saopštenju.
Vojnici Seula su „izveli vežbu koristeći bojevu municiju iz samohodnih topova K9“, piše južnokorejska novinska agencija Jonhap.
Razmena artiljerije između Severne i Južne Koreje prva je od novembra prošle godine, kada su se dve zemlje povukle iz sporazuma o izbegavanju vojnih incidenata, koji je trajao od 2018.
“Ovo je čin provokacije koji eskalira ka napetosti i preti miru na Korejskom poluostrvu”, rekao je portparol južnokorejske komande.
Sve severnokorejske granate pale su na severnu stranu sporne morske granice, rekao jep ortparol Li Sung- Jun, dodajući da južnokorejska vojska prati poteze Severa duž svojih obala u saradnji s vojskom SAD-a.
Upozorio je da će Jug poduzeti “odgovarajuće mere” kao odgovor na akcije Severa.
U Jeonpieongu živi nešto više od 2000 stanovnika i vojnika, oko 120 km zapadno od Seula, a do njega se stiže trajektima za više od dva i po sata.
U vodama blizu sporne severne granične linije (NLL) bilo je nekoliko smrtonosnih sukoba između Severne i Južne Koreje, uključujući okršaje u kojimu su učestvovali ratni brodovi i potapanje korvete južnokorejske mornarice početkom 2010.Veruje se da je korvetu potopio sjevernokorejski torpedo. Tada je severnokorejska artiljerija ispalila desetine granata na ovo ostrvo, poginule su četiri osobe, od toga dva civila. To je bio jedan od najtežih napada od završetka Korejskog rata 1953. godine.
Severna Koreja u to je vreme rekla da su napad isprovocirale južnokorejske vežbe ispaljivanja granata koje su padale u nene teritorijalne vode.
Severna granična linija iscrtana je na kraju Korejskog rata 1950.-53. kao neslužbena granica, a Pjongjang je nije osporavao sve do 1970-ih, kada je počeo da kompromituje liniju i zalaže se za granicu dalje prema jugu.
Stanovnicima ostrva Baengnieong, koje se nalazi zapadno od Jeonpieonga i blizu morske granice, takođe je rečeno da potraže sklonište, rekao je tamošnji seoski dužnosnik. Ostrvo ima oko 4900 stanovnika.
Sjeverna Koreja proteklih dana sve češće upozorava da se situacija na Korejskom poluostrvu razvija ka ratu zbog opasnih poteza vojske SAD-a i Južne Koreje.
Severnokorejski lider Kim Džong Un dosledno je obećavao da će nastaviti da unapređuje svoj nuklearni arsenal i vojsku otkako je došao na vlast pre više od jedne decenije. Nedavno je Kim rekao da će njegovi vojnici ubrzati napore da „pokore čitavu teritoriju juga u slučaju rata“, koristeći „sva fizička sredstva“ uključujući nuklearno oružje, u izjavi koju su državni mediji objavili krajem prošle godine.
Granatiranje je pre svega reakcija na višednevnu vežbu brigade južnokorejske vojske u sadejstvu sa divizijama vojske SAD.
Američka vojska drži 28.500 vojnika u Južnoj Koreji, prvenstveno da bi odvratila Severnu Koreju, i izvela rutinsku obuku i vežbe na terenu sa južnokorejskim vojnicima. Sever redovno osuđuje te vežbe.
Odnosi između dve Koreje su na jednoj od najnižih tačaka u decenijama, nakon što je Kim uneo status zemlje kao nuklearne sile u ustav dok je testirao nekoliko naprednih raketnih sistema.
Na ključnim političkim sastancima Pjongjanga na kraju godine, Kim je upozorio na nuklearni napad na jug i pozvao na povećanje vojnog arsenala zemlje uoči oružanog sukoba za koji je upozorio da bi mogao „izbiti u bilo kom trenutku“.
Kim je optužio Sjedinjene Države da predstavljaju “različite oblike vojne pretnje” i naredio svojim oružanim snagama da održe “ogromnu sposobnost ratnog odgovora”, navodi se u izveštaju sa sastanka koji je završen u subotu.
Na sastanku je zaključeno da je „svršen čin da rat može izbiti na Korejskom poluostrvu bilo kada zbog nepromišljenih poteza neprijatelja za invaziju na DNRK“, saopštila je KCNA, koristeći akronim zvaničnog imena Severa.
U nastojanju da odvrati Pjongjang, Vašington je ovog meseca rasporedio podmornicu na nuklearni pogon u južnokorejskom lučkom gradu Busanu i upravljao svojim bombarderima dugog dometa u vežbama sa Seulom i Japanom.
Sever je opisao raspoređivanje strateškog naoružanja Vašingtona, poput bombardera B-52, u zajedničkim vežbama na Korejskom poluostrvu kao „namerne provokativne poteze za nuklearni rat“.
Vojska „treba brzo da odgovori na svaku moguću nuklearnu krizu i da kontinuirano podstiče pripreme za veliki događaj za suzbijanje cele teritorije Južne Koreje mobilizacijom svih fizičkih sredstava i snaga, uključujući nuklearne snage u nepredviđenim situacijama“, rekao je Kim.
Sever je 2023. uspešno lansirao izviđački satelit, nakon što je primio, kako je Seul tvrdio, pomoć od Rusije u zamenu za transfer oružja Ukrajini.