Problem za Erdogana – Davutoglu osnovao stranku

Bivši turski premijer Davutoglu osnovao je novu stranku. „Stranka za budućnost“ bi vladajuću Stranku pravde i razvoja (AKP) mogla da košta mnogo glasova. Davutoglu se u septembru povukao iz islamsko-konzervativne AKP. Mesecima su kružile glasine da planira da osnuje novu stranku, kako bi se suprotstavio AKP. Prošle nedelje je Ministarstvu unutrašnjih poslova predao zahtev za osnivanje „Gelecek Partisi” – Stranke za budućnost. Nova stranka putem Tvitera najavljuje: želimo da donesemo zemlji mir, pravdu i prosperitet.Davutoglu se zalaže za slabljenje moći predsednika i njegove stranke.Da li je to znak raspada Erdoganove moći?
Pored zaoštrenih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, pored vojnog angažmana u Siriji, problemima sa Kurdima, Erdogan se sada suočava sa tihim raspadom svoje stranke. U uslovima kada je, kupujući ruske raketne sisteme S 400, prekidajući veći deo vojne saradnje sa NATO-om, stekao mnogo neprijatelja, Turski predsednik se sada nalazi I pred snažnim slabljenjem svoje stranke.
Već osamnaest godina predsednik Redžep Tajip Erdogan vodi Tursku. Ali u poslednje vreme njegov režim se suočava sa problemima: ekonomska kriza, ojačana opozicija i poraz na komunalnim izborima krajem marta, izazvali su trzavice u vrhu vladajuće AKP.
Erdogan i Davutoglu su dugo vremena bili bliski saradnici. Od početka velikog uspona AKP 2002. godine Davutoglu je stajao čvrsto na strani turskog predsednika: kao savetnik, ministar spoljnih poslova, premijer i čak predsednik AKP. Ali 2016. godine je svom političkom ocu postao previše svojeglav: po kratkom postupku Erdogan ga je povukao sa obe funkcije. Sada bi Davutogluova stranka mogla da preotme vladajućoj AKP važne glasove iz konzervativnog tabora.
Jedan drugi moćan bivši saradnik Erdogana je takođe pretnja za bazu moći vladajuće stranke: turski mediji pišu da bi i bivši ministar privrede, jedan od osnivača AKP, Ali Babadžan, mogao da osnuje novu stranku. U pripremama za to Babadžan ima podršku bivšeg predsednika Abdulaha Gula. Osnivanje tih novih partija moglo bi da nanese veliku štetu Erdoganovoj stranci. I Babadžan i Davutoglu će sakupiti glasove pristalica AKP. Babadžan je uz to na dobrom glasu u međunarodnom finansijskom svetu. Njegova ekonomska stručnost će mu pomoći da dobije glasove i od biračkog tela opozicionih stranaka CHP (Republikanska narodna partija), MHP (Partija nacionalnog pokreta) i “Iyi Parti” (Dobra stranka). Davutoglu je opet dobra opcija za konzervativne birače, ocenjuju analitičari. Erdoganovu stranku je za nekoliko meseci napustilo blizu milion članova, među njima i važni funkcioneri koji već neko vreme neuobičajeno kritički govore o vođstvu AKP. Do predsedničkih izbora 18. juna 2023. osipanje stranke bi moglo da se nastavi.
Šta bi Erdogan mogao da uradi? Mnogo tvrde da bi mogao da krene u avanturu zvanu – prevremeni izbori. Ali, to bi, u uslovima pada lire, krize ekonomije I vojne rastrzanosti, zaista bila avantura.
Predsednik Turske Erdogan je više puta napadao Davutoglua da je izdajnik: „Zbog toga će odgovarati, kada dođe vreme.“ Erdogan ne reaguje tako samo zbog mogućeg gubitka glasova. Bivši saradnici su AKP-insajderi i veoma dobro poznaju Erdoganov sistem. Kritičari i opozicionari optužuju vladajući stranku zbog nepotizma, korupcije i osnivanje sumnjivih porodičnih fondacija, preko kojih je proneveren poreski novac. Oni smatraju da je AKP svoju moć učvrstila uz pomoć ilegalnih mahinacija. Davutoglu i Babadžan bi to mogli da iskoriste protiv vladajuće stranke.
Ali i Erdogan je nagovestio da u šaci ima kompromitujuće informacije o njegovim izazivačima. Babadžana i Davutoglua je optužio da su prevarili državnu banku Halkbank kada su joj naložili da odobri kredit od 65 miliona evra istanbulskom Šehir univerzitetu. Kredit nije vraćen. Na to dolaze i optužbe da je Babadžan Univerzitetu pribavio zemljišno vlasništvo uz pomoć sumnjivog naloga. Davutoglu odbacije optužbe i traži da Erdogan i njegova porodica otkriju podatke o svojoj imovini – što bi trebalo da ukaže da podmitljivost turskog predsednika.