Putin: „Rusija ne želi rat“

0

Ruski predsjednik Vladimir Putin pohvalio je napore svoje vlade u borbi protiv pandemije COVID-19 i jačanju ekonomskog rasta zemlje na samom početku, sada već tradicionalne, godišnje konferencije za novinare.

Ovogodišnja konferencija se održava usred pitanja o ruskim namerama sa masovnim vojnim raspoređivanjem u blizini Ukrajine.

Putin je iskoristio otvaranje ovogodišnje konferencije da istakne napore u borbi protiv pandemije, i pozvao Ruse da se vakcinišu.

Poput mnogih drugih zemalja i Rusija se bori da stopu zaraze korona virusom dovede pod kontrolu, što ometa neodlučnost o vakcinaciji.

Manje od 50 posto od 146 miliona stanovnika do sada je potpuno vakcinisano, iako je Rusija prva u svetu odobrila i pustila u promet vakcinu protiv korona virusa pre godinu dana.

Do 23. decembra Rusija je prijavila 10,2 miliona slučajeva i 300.000 preminulih od COVID-19.

Proteklih sedmica Sjedinjene Države, NATO i Kijev su podigli uzbunu zbog oko 100.000 ruskih vojnika raspoređenih u blizini granice sa Ukrajinom i na Krimu. Američki zvaničnici kažu da Moskva planira moguću vojnu ofanzivu koja bi, ako se dogodi, mogla doći u roku od nekoliko sedmica.

Više od 13.200 osoba je ubijeno u borbama u delovima istočne Ukrajine između Kijeva i separatističkih formacija koje podržava Rusija od početka 2014. godine.

Nagomilavanje vojske postala je pozadina za Putinovo nastojanje da Sjedinjene Države i NATO daju Rusiji “sigurnosne garancije” koje bi drastično promenile poredak nakon Hladnog rata, zabranjujući NATO-u dalje širenje na istok i ostavljajući Ukrajinu i nekoliko drugih zemalja kao tampon države sa ograničenim suverenitetom po pitanju vojnih poslova.

Putin je rekao da ne želi rat, ali je bio nepokolebljiv da će, ako izbiju nove borbe na ili blizu mesta postojećeg sukoba u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas za to biti krivi Kijev i Zapad. Kako bi podržao taj argument, izneo je sumnje o razmeštanju snaga SAD-a i Ukrajine.

Kremlj i američka administracija kažu da narednog meseca planiraju da održe bilateralne razgovore o sigurnosnim pitanjima.

Na domaćem planu, ruska vlada je 2020. godine označila desetine organizacija i pojedinaca “stranim agentima”, podvrgavajući ih ograničenjima i krivičnoj odgovornosti.

Međunarodno i domaći kritičari optužuju Kremlj da koristi svoje zakone o takozvanim “stranim agentima” za gušenje onih sa kojima se ne slažu i za progon političkih protivnika.

Od 2004. godine svaka konferencija trajala je najmanje tri sata, a najduža je bila prošle godine od 4,5 sata.