Šta se događa u Švedskoj? Mirna skandinavska zemlja, država „realnog socijalizma“, visokog standarda, poslednjih meseci opterećena je naglim porastom kriminala. Eksplozija nasilja, pucnjave, bombaški napadi na ulicam ai stambenim naseljima ove nordijske zemlje. U Stokholmu je povećan broj osvetničkih napada. Na meti su kuće nekih porodica za koje se sumnja da su upletene u šverc narkotika. Napadaju se i rođaci jednog od mafijaških šefova poznatog po nadimku „Kurdska lisica“. Rava Madžid, 36, rođen je u Iranu, ali je odrastao u Upsali, u Švedskoj. Godine 2010. osuđen je na 8 godina zatvora zbog slučajeva vezanih za drogu, uključujući trgovinu kokainom preko Holandije. Nakon puštanja na slobodu, „nestao“ je prvo u Iraku i na kraju u Turskoj. Razlog nestanka su pretnje koje je dobijao od drugih mafijaških krugova. Švedske vlasti traže od Turske njegovo izručenje kako bi mu se sudilo za nove nerešene slučajeve protiv njega. Ali Turska, koja traži da Švedska izruči Ankari čak i novinare koji se protive Erdoganu, to odbija. Turske vlasti su rekle da izručenje nije moguće jer je Rava Madžid turski državljanin, Kurd, odrastao u Švedskoj, a dobio turski pasoš preko zlatne vize Ankare.
Sve je povezno i sa politikom, odnosno turskim protivljenjem ulaska Švedske u NATO.
Koje su zamerke Turske ulasku Švedske u NATO? Švedska je kritikovala Tursku zbog kršenja ljudskih prava i problematičnih aspekata njene demokratije, što je razbesnelo Ankaru. Turska, s druge strane, tvrdi da Stokholm daje azil pripadnicima grupa koje Ankara smatra terorističkim – optužbe koje švedska strana negira. Pored toga, Turska traži izručenje dotičnih osoba kako bi se postigao napredak u ratifikaciji pristupanja Švedske NATO-u. Švedski sudovi su, međutim, blokirali neke od deportacija. Poslednjih nedelja Turska je takođe izrazila svoje primedbe na proteste u Stokholmu, tokom kojih su demonstranti spalili Kuran, a u drugom slučaju okačili Erdoganov lik naopačke. Ankara ih karakteriše kao ratne zločine, dok Švedska navodi da su oni deo pravnog okvira slobode govora.
Za švedsku vladu, odnosi s Turskom su u političkom smislu vrlo važni i suprotstavljaju vanjskopolitičko pitanje najvišeg prioriteta – članstvo u NATO savezu – s domaćim pitanjem najvišeg prioriteta: borbom protiv nasilnog kriminala.
Stručnjaci sugerišu da je serija hapšenja osoba povezanih s vođama švedskog podzemlja – a koja se temeljila na probijanju šifrovanih komunikacija – omogućila Madžidu da zauzme više teritorija na tržištu droge.
Kriminalna mreža ‘Kurdske lisice‘ je najznačajnija kriminalna grupa koju švedska policija trenutno istražuje. Među drugim skupinama je banda zvana Dala sa sedištem u Štokholmu, a koju vodi osoba pod nadimkom Grk.
On je uglavnom bio izvan pogleda javnosti sve do početka prošle godine, kad se zaoštrio sukob između njegove i suparničkih bandi.
Turska sada već mesecima blokira pristup Švedske NATO savezu – što je Švedska zatražila nakon ruske invazije na Ukrajinu – i tvrdi da Švedska skriva tražene kriminalce.
I dok broj ubijenih u oružanim sukobima u Švedskoj raste, vlada je pod velikim pritiskom da pokaže pomake u istragama protiv osoba poput Madžida.
Švedska vlada zna da bi preterano pritiskanje Turske smanjilo njene šanse za ulazak u NATO. Sve u svemu, kriminal i haos na ulicama Švedske iz dana u dan rastu.
