Svet nespreman za koronavirus

Svet nespreman za koronavirus

Svet nije spreman za efikasno suzbijanje koronavirusa. Svetska zdravstvena organizacija je upotrebila termin „infodemija“, govoreći o infekciji u Vuhanu. Od korona virusa je prema poslednjim zvaničnim podacima umrlo 2.707 ljudi širom sveta, od čega 2.664 u Kini. Globalno je potvrđeno više od 80.000 slučajeva zaraze, od čega 77.660 u Kini. Sve zemlje se snalaze na svoj način i pokušavaju da reaguju pravovremeno i spreče širenje virusa. Stručnjaci upozoravaju da je u ovom momentu najštetnija panika, da se lažne vesti brže šire od virusa i da treba virus izolovati na što užem prostoru, kako bi se sprečilo širenje. Prve statistike donose i mnoge nedoumice.
U Vuhanu, gradu u kojem je izbila infekcija izazvana koronavirusom umrlo je između 2 i 4 odsto pacijenata. U ostalim pogođenim delovima Kine statistika pokazuje da je stopa smrtnosti znatno niža – 0,7 odsto pacijenata. Nauka još nema odgovor koliko je opasan koronavirus. U Kini je na početku bilo potrebno 15 dana od momenta detekcije bolesti do hospitalizacije. Sada je taj rok smanjen na tri dana, jer su medicinske službe u potpunosti mobilisane. Virus je nepoznanica i veoma je teško u startu bilo odrediti terapiju.
Zdravstveni sistemi gotovo svih zemalja su alarmirani i oni prate i kontrolišu stanje putnika koji dolaze iz Kine ili zemalja u kojima je virus detektovan. U Japanu, Italiji, Iranu se povećava broj inficiranih.
SARS koji se pojavio 2003. godine je odneo živote čak 10 odsto obolelih. Od sezonskog gripa, od kojeg obolevaju milioni ljudi svake godine, umiru stotine hiljada ljudi , a stopa smrti je oko 0,1 odsto, tvrde u Svetskoj zdravstvenoj organizaciji.
U opasnosti su stariji ljudi sa hroničnim oboljenjima pluća i srca. Među mlađim ljudima smrtnost je ređa.
Oporavak onih sa blagim oblikom oboljenja traje dve nedelje, dok se teži oblici leče za tri do šest nedelja.
U Africi tri četvrtine zemalja imaju plan za pandemiju gripa. Egipat, Alžir i Južna Afrika koje sa Kinom imaju učestale avio-linije imaju i modernije zdravstvene ustanove.
Tajland nastoji da uspostavi posebne klinike za ispitivanje ljudi sa simptomima koronavirusa. Indija je obustavila izvoz zaštitne opreme. Cene zaštitnih maski su skočile svuda u svetu. U Indiji su mobilisana i seoska veća ( najorganizovaniji model uprave) da edukuju stanovništvo u slučaju pojave infekcije. U Maleziji sa kamiona sa ozvučenjem obaveštavaju stanovništvo o merama. Francuska je razvila brzi test na virus. U nemačkoj i Rusiji se pregledaju putnici na aerodromima , železničkim i autobuskim stanicama. U SAD se u skoro 5000 bolnica uvežbajavu medicinske ekipe za hitne intervencije. Sistemi z aobaveštavanje obuhvataju velike kompanije, stadione, univerzitete…i pripremaju se za otkazivanje velikih okupljanja. Koriste se iskustva stečena tokom pandemije tzv „svinjskog gripa“.
Istovremeno , ubrzano se radi na razvoju vakcine protiv koronavirusa. Mada, stručnjaci tvrde da je potrebno skoro godinu dana da se vakcina dovede u stanje široke primene.