Ukrajina pred odlučujućom bitkom

Ukrajina pred odlučujućom bitkom

Rat u Ukrajini, koji traje već 45 dana, se sve više komplikuje. Zapadni mediji i vojni analitičari danima su ocenjivali da je ruska vojska doživela debakl na svim poljima u Ukrajini, a proteklog vikenda sa zapada stižu upozorenja da se priprema najveća i , kako tvrde, ključna bitka u ovom ratu. Ta bitka će biti vođena na jugoistoku Ukrajine. Nakon nje, u koliko ruska vojska pobedi, sledi, kako predviđaju zapadni analitičari, pokušaj rasparčavanja Ukrajine i stvaranja mini državica koje bi bile lojalne Rusiji.

Ruske snage počele su pripreme za očekivanu veliku ofanzivu na istoku i jugu Ukrajine, na potezu od Harkova do Odese, kako bi se zauzelo to područje i potpuno ovladalo crnomorskom ukrajinskom obalom. Zapadni mediji ocenjuju da je Vladimir Putin odlučio da do 9. maja proglasi ratnu pobedu u Ukrajini, jer evidentno je da mu prvotni plan zauzimanja većine Ukrajine i Kijeva i instaliranje kolaboracionističkog režima nije uspelo.

Sada Rusi pokušavaju da osvoje što veće područje na istoku i jugu Ukrajine. Sprovode se mobilizacije u područjima Donbasa koja kontrolišu Rusi, dovedene su nove snage s ruskog Dalekog istoka, ruska vojska povukla je na ukrajinsko ratište čak i deo snaga stacioniranih u dvema gruzijskim oblastima Abhaziji i Južnoj Osetiji, a i vojne snage iz Pridnjestrovlja stavljene su u stanje pripravnosti, kao i tamošnji ruski vojni kontingent. Ukrajinske vlasti na istoku zemlje najavljuju evakuaciju civilnog stanovništva zbog očekivane ruske ofanzive na tom području.

Prema pisanju nekih ruskih medija plan je, osim zauzimanja tih velikih područja, i osnivanje velikog broja “narodnih republika”, odnosno paradržavnih proruskih tvorevina po uzoru na Lugansku, odnosno Donjecku Narodnu Republiku. Cilj je da se na tim područjima osnuju “države” i da se tako razbije i usitni Ukrajina. Rusija želi da stvori “hersonsku narodnu republiku” i slične sitne države, “narodne republike” – harkovska, odeska, krivoroška, zaporoška, dnjepropetrovska, nikolajevska, koje bi onda prvo tražile da Rusija prizna njihovu “nezavisnost”, a potom, kako je to zatražio Lugansk, i pripajanje Rusiji.

Pokušaj referenduma o osnivanju “države” u Hersonu je propao, ali poslednjih dana Rusija je pojačala pritisak u gradu pa je na gradsku skupštinu istakla rusku državnu zastavu i najavila osnivanje nove administracije grada i oblasti lojalne ruskim vlastima, što bi značilo da bi se ponovno pokušalo s referendumom. Inače, 10. aprila trebalo je da se održi referendum u gruzijskoj odmetnutoj pokrajini Južna Osetija o ujedinjenju s Rusijom, ali je sve odloženo, pa se pretpostavlja da je Putin zamislio niz tih “referenduma” na osvojenim područjima. Nedavno se oglasio i bivši poslanik u ukrajinskom parlamentu i jedan od vodećih proruskih političara u Ukrajini, Oleg Carjov, koji je nedvosmisleno kazao kako predsednik Ukrajine može biti “samo Vladimir Putin” i da je Ukrajina iskonski ruski teritorij koji treba da se vrati matici zemlji. Napomenuo je da se u prvi mah ne može pripojiti cela Ukrajina, ali to je postupak jer, kako kaže, “neki su sada zaraženi nacionalizmom, ali to su naši ljudi”.

Očekuje se eskalacija ratnih sukoba, pretpostavljaju zapadni mediji, jer je, kako kažu, očito da je Putin odlučio da krene u završnu bitku kojom bi, makar kao prvu etapu, mogao proglasiti pobedu te smatra, ako zauzme to područje, da će moći Kijevu, odnosno Volodimiru Zelenskom da postavlja svoje uslove, a potom ponovo, smatraju neki obavještajni izvori, da krene i na Kijev.

Kijev strahuje od ishoda jugoistočne bitke, za koju mnogi kažu da će biti vrhunac rata u Ukrajini koji traje već punih 45 dana.